<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!-- generator="FeedCreator 1.7.2" -->
<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">
    <channel>
        <title>PRObjave.com</title>
        <description>PRObjave.com</description>
        <link>https://www.probjave.com/</link>
        <lastBuildDate>Sun, 13 Sep 2026 09:48:18 CEST</lastBuildDate>
        <generator>FeedCreator 1.7.2</generator>
        <image>
            <url>https://www.probjave.com/images/probjave150.jpg</url>
            <title>PRObjave.com</title>
            <link>https://www.probjave.com/</link>
            <description>PRObjave.com</description>
        </image>
        <pubDate>Sun, 13 Sep 2026 09:48:18 CEST</pubDate>
        <item>
            <title>Erste Banka do sada finansirala projekte obnovljivih izvora energije sa 12,5 miliona evra</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20120907_erste-banka-do-sada-finansirala-projekte-obnovljivih-izvora-energije-sa-12-5-miliona-evra</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/957/erste-bank-ad-novi-sad_s.jpg" alt="Erste Banka do sada finansirala projekte obnovljivih izvora energije sa 12,5 miliona evra" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 07. Septembar 2012. / PR Objave Saopštenje - 
 U petak 7. septembra počinju radovi na najnovijem projektu, dve male hidroelektrane na reci Bistrici u opštini Nova Varoš. Pet malih hidroelektrana u okolini Crne Trave počele da rade ove godine. Uskoro u funkciji i biogas postrojenje u Vrbasu.]]></description>
            <category>Ekonomija</category>
            <pubDate>Fri, 07 Sep 2012 13:55:00 CEST</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20120907_erste-banka-do-sada-finansirala-projekte-obnovljivih-izvora-energije-sa-12-5-miliona-evra</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Erste Bank a.d. Novi Sad je do sada sa 12,5 miliona evra finansirala izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije. Njihova ukupna snaga je 8 MW. Reč je o sedam malih hidroelektrana i jednom biogas postrojenju.</p>
<p>Pet malih hidroelektrana kompanije Eco Energo Group, izgrađenih na reci Vlasini u okolini Crne Trave i sufinansiranih investicionim kreditom Erste Banke 2010. godine, zavr&scaron;ene su i počele da rade tokom 2012. godine. U Vrbasu uskoro počinje da radi biogas postrojenje kompanije Mirotin Energo, takođe finansirano investicionim kreditom Erste Banke.</p>
<p>Najnoviji projekat, male hidroelektrane Rečica i Crkvina na reci Bistrici u mestu Bistrica kod Nove Varo&scaron;i, ulazi u fazu izgradnje. Radovi počinju u petak 7. septembra. Reč je o projektu privrednog dru&scaron;tva W&W Energy iz Kragujevca. Mala hidroelektrana Crkvina imaće ukupno instalisanu snagu od 960 KW sa projektovanom godi&scaron;njom proizvodnjom od 4.296.330 kilovat sati. Ukupna visina investicije je 1,25 miliona evra, od čega je 80% sredstava obezbeđeno kroz projektno finansiranje od strane Erste Banke. Mala hidroelektrana Rečica imaće ukupno instalisanu snagu od 1.400 KW sa projektovanom godi&scaron;njom proizvodnjom od 6.736.160 kilovat sati. Ukupna visina investicije je dva miliona evra, od čega je 80% sredstava obezbeđeno kroz projektno finansiranje od strane Erste Banke.</p>
<p>"Realizovanje ovakvih projekata često podrazumeva veoma kompleksne aktivnosti, i za nosioce projekta i za finansijere. Želeći da podržimo razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, u kojoj leži veliki potencijal, razvili smo specifično znanje koje klijentima omogućava da se upuste i u najzahtevnije poduhvate", izjavila je Aleksandra Gajić, direktorka Sektora poslova s pravnim licima Erste Bank a.d. Novi Sad. Ona je naglasila i važnost znanja i iskustva koje Erste Grupa ima u finansiranju ovih projekata u regionu, na koje se Erste Banka može osloniti i pomoći budućim investitorima i prilikom strukturiranja projekata.</p><p>Erste Bank a.d. Novi Sad<br />
Bulevar Milutina Milankovića 11b<br />
11070 Beograd-Novi Beograd<br />
Tel: +381 (0) 11 201 5010<br />
Web: www.erstebank.rs
</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Budućnost obnovljivih izvora energije</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20090713_obnovljivi-izvori-energije-tesla-sistemi</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/191/tesla-sistemi_s.jpg" alt="Budućnost obnovljivih izvora energije" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd-Novi Beograd, 13. Juli 2009. / PR Objave Obaveštenje - 
 Komercijalna cena struje u Srbiji je 5 c/kWh. Pod uticajem EU vlada Srbije će jula 2009. godine usvojiti dokument o energetskoj efikasnosti. Između ostalog cena za struju dobijenu iz solarne elektrane koju će država Srbija biti u obavezi da plaća isporučiocima takve energije iznosi 35,4 c/kWh.]]></description>
            <category>Tehnologija</category>
            <pubDate>Mon, 13 Jul 2009 08:45:00 CEST</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20090713_obnovljivi-izvori-energije-tesla-sistemi</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Upotreba fotonaponskih ćelija postaje sve veća. Zbog nestajanja fosilnih goriva, rasta njihove cene i sprečavanje ispu&scaron;tanja otpadnih gasova (Kyoto deklaracija 1995.) te zbog smanjenja cena samih fotonaponskih ćelija i povećanja njihove efikasnosti doći će do sve veće upotrebe fotonaponskih ćelija. Evropska zajednica planira da do kraja 2010. godine udeo obnovljivih izvora energije bude 20%. <br /><br />Pogledajte <a title="zakon o obnovljivim izvorima energije" href="http://www.solarni-sistemi.co.rs/Dokumenti/Zakon%20-OIE/?utm_source=MailingList&utm_medium=email&utm_content=office%40pretraga.co.yu&utm_campaign=Sistem+Integrator+1+-+Slucajni+Izbor" target="_blank">kompletan predlog Zakona</a> koji je u proceduri. <br /><br />U Srbiji se trenutno 10% struje dobija iz obnovljivih izvora. Prostom matematikom se vidi da se stvara jedno veliko trži&scaron;te. <br /><br />Nemačka razvojna banka KfW za investitore u obnovljive izvore energije je obezbedila povoljne kredite. <br /><br />Kompanija Tesla sistemi mogu da urade: projekat solarne elektrane, isporuče i montiraju opremu i preko KfW-a obezbede kredit za investitora. Na Web sajtu ove kompanije imate sve o fotonaponskim sistemima, toplotnim sistemima i geotermalnoj energiji.</p><p>Tesla sistemi<br />
Milentija Popovića 32a<br />
11070 Beograd-Novi Beograd<br />
Tel: 011/311-45-35 311-61-98 <br />
Fax: 011/314-83-11<br />
Email: info@tesla.rs<br />
Web: www.solarni-sistemi.co.rs
</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>VIP seminar:Obnovljivi izvori energije</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20090604_obnovljivi-izvori-energije-pogled-u-buducnost</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/83/fond-za-podrsku-investicija-u-vojvodini-vip_s.jpg" alt="VIP seminar:Obnovljivi izvori energije" style="float: left; margin-right: 10px;">Novi Sad, 04. Juni 2009. / PR Objave Najava - 
 Pred Srbijom, koja kasni više od 30 godina za zemljama koje su na vreme prepoznale problem energetske krize, težak je zadatak, ali kako je potpisnica brojnih protokola i dokumenata u ovoj oblasti, došlo je vreme da ih ispunjava.]]></description>
            <category>Ekonomija</category>
            <pubDate>Thu, 04 Jun 2009 00:00:00 CEST</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20090604_obnovljivi-izvori-energije-pogled-u-buducnost</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Osim toga, ni potencijalni strani investitori u ovoj oblasti kao preduslov traže sređenu zakonsku regulativu i stabilne cene, rečeno je juče na seminaru koji je u organizaciji VIP-a održan u Skup&scaron;tini op&scaron;tine Kanjiža.</p>
<p>Države iz Energetske zajednice Jugoistočne Evrope i EU u obavezi su da povećaju udeo obnovljivih izvora energije (OEI) u ukupnoj energetskoj potro&scaron;nji sa 6 na 12%, do 2010, udeo OIE u proizvodnji električne energije na 22%, kao i da povećaju udeo biogoriva na 5,75% u ukupnoj potro&scaron;nji goriva na transport. Nova zakonska re&scaron;enja, koja Srbiju približavaju tom cilju mahom su jo&scaron; u pripremi.</p>
<p><strong>Slobodan Cvetković, savetnik u Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja</strong> naveo je da je u Srbiji 2007. godine iz OIE proizvedeno 0,81 Mten (miliona tona ekvivalenta nafte) električne energije i 0,026 Mten biodizela, dok ima potencijala da se godi&scaron;nje dobije i do 3,83 Mten. Postupak za dobijanje dozvola i odobrenja trenutno je dugotrajan i komplikovan, ali je on rekao da se na tome radi, navodeći <em>da Nacrt zakona o uređenju prostora i izgradnji</em> predviđa znatno skraćenje tog postupka. Takođe, <em>Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu</em>, usvojen u maju, skraćuje skraćuje rok za izdavanje saglasnosti na studiju uticaja na životnu sredinu, <em>Zakon o upravljanju otpadom</em>, takođe iz maja, reguli&scaron;e kori&scaron;ćenje otpadnih tokova za proizvodnju energije, <em>Nacrt zakona o energetici</em> uvodi proizvodnju, transport, skladi&scaron;tenje i trgovinu biogorivom kao energetsku delatnost, kao i povla&scaron;ćene proizvođače električne energije (svi OIE osim hidroelektrana i postrojenja na biomasu većih od 10 MW), čiju će  celokupnu proizvodnju elektrodistribucije biti dužne da preuzmu. Cvetković ja kao naročito važne naglasio i <em>feed in tarife</em> za ove proizvođače, &scaron;to je izuzetno značajan podsticaj investitorima.</p>
<p><strong>Du&scaron;anka D.Sremački</strong>, <strong>pokrajinski sekretar za arhitekturu, urbanizam i graditeljstvo</strong> je naglasila da u tom procesu izuzento važni kvalitetni prostorni planovi, a da je danas jo&scaron; uvek na snazi prostorni plan RS iz 1996. godine i da je u decembru Vlada RS donela Odluku o izradi Strategije prostornog razvoja RS do 2020. godine, kao i da su u toku  pripreme za izradu Regionalnog prostornog plana Vojvodine. Ona je naglasila da novi zakon predviđa obavezno pribavljanje sertifikata o energetskim svojstvima objekata kao sastavnog dela tehničke dokumentacije za izdavanje upotrebne dozvole, &scaron;to znači da po dono&scaron;enju tog zakona neće biti moguće prodavati objekte bez te saglasnosti.</p>
<p>Pored jo&scaron; uvek nezavr&scaron;ene zakonske regulative, <strong>pomoćnik pokrajinskog sekretara za energetiku i mineralne sirovine Milan Čežek</strong> je naveo i da socijalna cena struje obeshrabruje svakog potencijalnog investitora. On je sugerisao op&scaron;tinama da &scaron;to hitnije zaposle lice koje bi se bavilo isključivo problematikom OIE, komuniciralo sa nadležnima, investitorima, donatorima, pratilo konkurse i izmene i dopune u zakonima, kao i da &scaron;to hitnije naprave strate&scaron;ke razvoje svojih op&scaron;tina, plan u&scaron;tede energije i odrede lokacije za izgradnju potencijalnih energetskih objekata.</p>
<p>Jedan od govornika na seminaru bio je i <strong>Rajko Bojčić, direktor preduzeća </strong><em><strong>Wind Power</strong></em> iz Hrvatske, koji je podsetio da u Hrvatskoj jo&scaron; od 2003. postoji<em> Zajednica OIE</em>, koju su osnovali proizvođači opreme, investitori i preduzeća, među kojima i ona velika poput HEP, INA, Hrvatske &scaron;ume, Končar, ali i fakulteti, NVO sektor i dr. Kako je naveo, na&scaron;i susedi su u velikoj meri sredili zakonsku regulativu i tamo od 2004. godine već postoje povla&scaron;teni proizvođači koji imaju pravo na podsticajnu cenu putem tarifnog sistema za proizvodnju električne energije iz OIE i kogeneracije. Uz mesečni dodatak na cenu za struje od samo jedne do dve kune, rekao je Bojčić, u Hrvatskoj bi se do 2010. godine moglo izgraditi oko 300 MW novih objekata OIE, &scaron;to odgovara vrednosti od 350 do 400 miliona evra.</p>
<p><strong>Aleksandar Stojkov, vi&scaron;i stručni saradnik u USAID </strong><em><strong>Projektu za razvoj konkurentnosti</strong></em>, u okviru kojeg je urađena <em>Studija opravdanosti kori&scaron;ćenja drvnog otpada u Srbiji</em>, ukazao je da Srbija ima značajne potencijale za proizvodnju biomase iz drvnog otada, dok je Vojvodina vi&scaron;e upućena na poljoprivredni otpad. Sirovine za proizvodnju drvenih peleta mogle bi direktno iz &scaron;uma ili sa njiva ići u jednu od 1500 pilana u Srbiji, jer za drveni paletama trenutno u EU vlada veliko interesovanje.</p>
<p>Jo&scaron; jednu studiju predstavio je <strong>mr Veroslav Janković, saradnik Jefferson instituta</strong>, koja je pokazala da je Srbija u ovom trenutku energetski krajnje neefikasna. Srpske energetske agencije, kako je rekao, pate od hroničnog nedostatka kvalifikovanih kadrova koji mogu da predvode promene u ovoj oblasti. On je zato ukazao da bi &scaron;to pre trebalo obezbediti stručno usavr&scaron;avanje i obuku, kao i da bi <em>Ministarstvo rudarstva i energetike</em> trebalo da ubrza proces uspostavljanja <em>Instituta za energetiku</em>, koji bi objedinio javni i privatni sektor i stanovni&scaron;tvo. Studija ovog instituta daje sedam preporuka neophodnih za regulisanje ove energetske oblasti, među kojima i pojednostavljenje procedura dobijanja dozvola kako bi se olak&scaron;ala i ubrzala izgradnja vetro, hidro i elektrana na biomasu, kao i da bi <em>Agencija za energetiku</em> trebala da razvije metodologiju formiranja cena kojim se stimuli&scaron;e &scaron;tednja i kori&scaron;ćenje OIE.</p>
<p>Prema rečima <strong>Branislava Bugarskog</strong>,<strong> diretkora VIP-a</strong>, tema OIE je vrlo značajna za podsticaj priliva stranih investicija i VIP se za nju opredelio iz vi&scaron;e razloga, od kojih je jedan <em>Studija FDI Intelligence o uticaju svetske ekonomske krize na performanse i potencijale određenih sektora</em>. Rađena je pro&scaron;le godine, a pokazala je da OIE i poljoprivreda spadaju u sektore sa niskim rizikom, sa mogućno&scaron;ću otpu&scaron;tanja manjom od 5%. Takođe, prema podacima iz ove studije, sektori koji beleže najveću stopu rasta su upravo sektori obnovljivih izvora energije i prehrambeni sektor. To su ujedino dva sektora koja u Vojvodini imaju veliki potencijal. <strong><em>Obnovljivi izvori energije-potencijal za budućnost je</em></strong> 13. modul seminara <strong><em>Znanjem do investicija</em></strong>, kojim VIP već četiri godine svoje partnere iz vojvođanskih op&scaron;tina informi&scaron;e o trendovima i procesima realizovanja stranih investicija u AP Vojvodini. VIP je već za kraj juna najavio sledeći seminar, čija će tema biti <em><strong>Razvijanje lanca snabdevanja u prehrambenoj industriji</strong></em>.</p>
<p>Seminaru je prisustvovalo je 93 predstavnika 24 op&scaron;tine Vojvodine. Ne čude ni veliko interesovanje, ni izbor Kanjiže, op&scaron;tine koja ima glinu, gas i termalnu vodu ali u kojoj su, kako kaže <strong>predsednik op&scaron;tine Mihalj Njila&scaron;</strong>, svesni da će ovi izvori jednom nestati i da se, kao i sve druge op&scaron;tine u Srbiji, moraju usredsrediti na obnovljive izvore energije. Kanjiža je jedna od op&scaron;tina koja je počela da razmi&scaron;lja o svojoj energetskoj budućnosti, pa se u njoj vode već pregovori o izradi vetroparkova i kori&scaron;ćenju biotermalne energije, i vr&scaron;e merenja koje pokazuju dobre rezultate. </p>
<p> </p><p>Fond za podršku investicija u Vojvodini - VIP<br />
Narodnog fronta 23d<br />
21000 Novi Sad<br />
Tel: 021 472 32 40<br />
Fax: 021 472 19 21<br />
Email: office@vip.org.rs<br />
Web: www.vip.org.rs
<br />Kontakt:<br />
Vlastimira Stanković-Ruškuc<br />
Funkcija: savetnica za PR<br />
Email: vlastimira.stankovic@vip.org.rs</p>
]]></content:encoded>
        </item>
    </channel>
</rss>
