<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!-- generator="FeedCreator 1.7.2" -->
<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">
    <channel>
        <title>PRObjave.com</title>
        <description>PRObjave.com</description>
        <link>https://www.probjave.com/</link>
        <lastBuildDate>Sun, 13 Sep 2026 19:43:07 CEST</lastBuildDate>
        <generator>FeedCreator 1.7.2</generator>
        <image>
            <url>https://www.probjave.com/images/probjave150.jpg</url>
            <title>PRObjave.com</title>
            <link>https://www.probjave.com/</link>
            <description>PRObjave.com</description>
        </image>
        <pubDate>Sun, 13 Sep 2026 19:43:07 CEST</pubDate>
        <item>
            <title>Cena nafte do marta 2013 godine dostići će nove rekordne nivoe</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20120306_cena-nafte-do-marta-2013-godine-dostici-ce-nove-rekordne-nivoe</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/957/erste-bank-ad-novi-sad_s.jpg" alt="Cena nafte do marta 2013 godine dostići će nove rekordne nivoe" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 06. Mart 2012. / PR Objave Saopštenje - 
 Visoka likvidnost, niske kamatne stope i kvantitativna popuštanja širom sveta podsticaće nove rekordne nivoe;
OPEC zadržava čvršću kontrolu cene nafte nego ikada ranije; više puta se testira kritičan prag;
Osetljivost cene nafte povećana zbog niskih rezervnih kapaciteta; zaoštravanje iranske krize moglo bi da pogura cenu na 150 do 200 USD;
Nafta iz škriljaca pokazuje inovativnu snagu u sektoru; proizvodnja profitabilna od 60 USD po barelu naviše.
]]></description>
            <category>Ekonomija</category>
            <pubDate>Tue, 06 Mar 2012 17:45:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20120306_cena-nafte-do-marta-2013-godine-dostici-ce-nove-rekordne-nivoe</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Cena sirovog "brenta" porasla je na novi rekordni nivo od prosečno 111 USD po barelu u 2011. godini. Čak i kada se uzme u obzir inflacija, to je bilo vi&scaron;e nego u 2008, a čak i vi&scaron;e nego tokom drugog naftnog &scaron;oka iz 1979/1980. godine. Faktori koji su pokretali cenu nafte bili su ponuda i nemiri koji su se pro&scaron;le godine prostirali od Maroka do Irana. Ceo taj region proizvodi blizu 30 miliona barela dnevno (mb/d) i izvozi vi&scaron;e od 21 mb/d. Stimulativan efekat je imala i sve ekspanzivnija monetarna politika Federalnih rezervi, ECB, Banke Engleske i Banke Kine. Po&scaron;to su Federalne rezerve sada spremne da nastave sa politikom nulte kamate do kraja 2014. godine, to bi trebalo da bude podr&scaron;ka celom produktnom sektoru, ali naročito nafti i zlatu. Postavljen je temelj za nove rekorde. "U periodu od narednih godinu dana (do marta 2013. godine) očekujemo prosečnu cenu "brenta" od 123 USD po barelu", rekao je Ronald Stoeferle, stručnjak za produkte u Erste Grupi. U Evropi, vi&scaron;e cene nafte bi mogle uskoro da imaju uticaj na privredu. Cena "brenta" je u evrima već dostigla nove rekordne nivoe.<br /><br /><strong>OPEC zadržava čvr&scaron;ću kontrolu cene nafte nego ikada ranije; vi&scaron;e puta se testira kritičan prag</strong><br /><br />Osim toga, izgleda da OPEC trenutno kontroli&scaron;e cenu čvr&scaron;će no ikada. U trenutnom okruženju, cene od 90-110 USD ne bi jo&scaron; trebalo da stvore nikakav oblik uni&scaron;tenja tražnje. Izgleda kao da bi cena nafte trebalo da testira tačan nivo cene tog kritičnog praga, pa da onda poraste malo vi&scaron;e sa svakim poku&scaron;ajem. Međutim, lek za visoke cene su visoke cene, &scaron;to znači da se prilagođavaju i tražnja u zemljama OECD-a i ponuda (nekonvencionalna nafta, novi metodi proizvodnje, itd).<br /><br />Povećanje novčane mase i maksimalan nivo konvencionalne ekstrakcije nafte predstavljaju značajne faktore povećanja cene nafte<br />Dok je prosečna cena nafte korigovana za inflaciju tokom ere Breton Vuds sporazuma posle Drugog svetskog rata bila 6,1 USD po barelu, ona je naglo porasla posle napu&scaron;tanja zlatnog standarda dolara. Od kada je dolar poslednji put bio vezan za zlato, jedan barel nafte je ko&scaron;tao u proseku 20,6 USD korigovano za inflaciju. Mada je cena nafte merena u zlatu ostala stabilna, dolar je prema nafti izgubio vi&scaron;e od 98% svoje kupovne moći.<br /><br />Ronald Stoeferle je identifikovao jo&scaron; jedan faktor porasta cene u scenariju maksimalne ekstrakcije nafte:<br />"Po mom mi&scaron;ljenju, maksimalna svetska ekstrakcija konvencionalne nafte je već prema&scaron;ena. Mada pretpostavljam da bi to u velikoj meri mogli da kompenzuju nekonvencionalni metodi ekstrakcije, izvori koji mogu da se lako eksploati&scaron;u već su u velikoj meri iscrpljeni", objasnio je Ronald Stoeferle. U svom Pregledu energetskog sektora za 2010. godinu, IEA je takođe navela da je konvencionalna proizvodnja nafte dostigla maksimum u 2006. godini.<br /><br />Važan faktor je i mnogo vi&scaron;a "minimalna rentabilna cena nafte". U međuvremenu, Saudijskoj Arabiji je potrebna cena nafte od 80 USD da dostigne uravnotežen budžet, a u Rusiji će ove godine taj nivo biti 126 USD. Dakle, velikom broju izvoznika je potrebna cena nafte od najmanje 80 do 90 USD. "Fiskalna osetljivost" je visoka.<br /><br />Osim toga, rezervni kapaciteti OPEC-a su dostigli kritičan nivo. Po&scaron;to Saudijska Arabija nikada nije održivo proizvodila vi&scaron;e od 10 mb/d, moguće je da ćemo saznati da li rezervni kapaciteti stvarno postoje tek kada se javi vanredna situacija. U tražnji nesumnjivo dominira Azija. Sedamdeset procenata dodatne potro&scaron;nje nafte otpada na Kinu i Indiju. "Aktuelni pomak u tom modelu ilustruje, na primer, činjenica da je pro&scaron;le godine Kina pretekla SAD kao najvećeg svetskog potro&scaron;ača energije", rekao je Ronald Stoeferle.<br /><br /><strong>Bliski istok bi mogao da čak dodatno pogura cene nafte navi&scaron;e</strong><br />&Scaron;irenje političkih nemira na Libiju u 2011. godini i zatim graĎanski rat jasno su pokazali rizike prekida proizvodnje u politički nestabilnim zemljama. Mada na tu zemlju otpada samo oko 2% svetske proizvodnje, sa njenom proizvodnjom nafte od oko 1,65 mb/d, cena nafte tipa "brent" porasla je od februara do aprila pro&scaron;le godine za približno 25%.<br /><br />Trenutno zabrinuto posmatramo Iran, treću zemlju po izvozu nafte u svetu. Latentna iranska kriza koja ključa tik ispod povr&scaron;ine izgleda da samo &scaron;to nije eksplodirala. Najnoviji manevri, pretnje, sankcije i embargo i trenutni rat iz senke jo&scaron; vi&scaron;e su podgrejali sentiment. "Čak i kratka blokada Ormuskog moreuza bi imala dramatične efekte. Cena nafte bi sigurno porasla do novih redordnih nivoa jer se 20% svetske proizvodnje nafte transportuje kroz ovu pomorsku u&scaron;icu igle", objasnio je Ronald Stoeferle.<br /><strong><br />Nafta iz &scaron;kriljaca pokazuje inovativnu snagu u sektoru; proizvodnja profitabilna od 60 USD po barelu navi&scaron;e</strong><br /><br />Prelom trenda u proizvodnji nafte u SAD jasno ilustruje inovativnu snagu te industrije. Proizvodnja nafte, koja je od 1970. godine bila u opadanju, opet je naglo porasla od minimuma u 2008. godini. Razlog: proizvodnja nafte iz uljnih &scaron;kriljaca. Po rečima najvećih proizvoĎača, ekstrakcija nafte iz &scaron;kriljaca postaje profitabilna od 60 USD po barelu navi&scaron;e. Na trenutnom nivou od oko 100 USD po barelu (tip WTI), ekspanzija novih izvora nafte je razumljiva. Takođe se može očekivati da u predstojećim godinama nafta iz &scaron;kriljaca dobije ogroman značaj i u Evropi.<br /><br />"Razvoj ekstrakcije gasa iz &scaron;kriljaca u Evropi brzo napreduje", objasnio je Stoeferle. Sada&scaron;nja panika koju podstiču strahovi od rizika po životnu sredinu izgleda preterano. Sledeća generacija koja koristi metod ekstrakcije "čisto frakturisanje" znatno će smanjiti rizike po životnu sredinu, povećati eksploataciju i stoga učiniti ekstrakciju gasa iz &scaron;kriljaca efikasnijom, rentabilnijom i čistijom. U svetlu trenutnih obima investicija i političkih izjava o namerama izgleda da je uverenje da fosilna goriva mogu da se brzo zamene alternativnim izvorima energije iluzija. "Zbog toga ti metodi ekstrakcije na osnovu najnovijih standarda za za&scaron;titu životne sredine imaju stvarnu &scaron;ansu u budućnosti", zaključuje Ronald Stoeferle.</p><p>Erste Bank a.d. Novi Sad<br />
Bulevar Milutina Milankovića 11b<br />
11070 Beograd-Novi Beograd<br />
Tel: +381 (0) 11 201 5010<br />
Web: www.erstebank.rs
</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Bliskoistočni politički cunami još uvek nije u potpunosti uračunat u cenu</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20110315_bliskoistocni-politicki-cunami-jos-uvek-nije-u-potpunosti-uracunat-u-cenu</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/957/erste-bank-ad-novi-sad_s.jpg" alt="Bliskoistočni politički cunami još uvek nije u potpunosti uračunat u cenu" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 15. Mart 2011. / PR Objave Najava - 
 Privlačnost profila rizika prema prinosu za investitore u naftnom sektoru prošle godine je bila ograničena, i u apsolutnom smislu i u odnosu na akcije ili druge produkte. Učinak raznih produkata bio je veoma raznolik: dok su (relativno) neciklični poljoprivredni produkti i zlato zabeležili jasan porast, klasično ciklični produkti (među njima bakar, nafta, aluminijum, ugalj, kalaj i nikl) su relativno kasno uhvatili zamah koristeći povećanu spremnost investitora da preuzmu rizike.]]></description>
            <category>Ekonomija</category>
            <pubDate>Tue, 15 Mar 2011 06:00:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20110315_bliskoistocni-politicki-cunami-jos-uvek-nije-u-potpunosti-uracunat-u-cenu</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Privlačnost profila rizika prema prinosu za investitore u naftnom sektoru pro&scaron;le godine je bila ograničena, i u apsolutnom smislu i u odnosu na akcije ili druge produkte. Učinak raznih produkata bio je veoma raznolik: dok su (relativno) neciklični poljoprivredni produkti i zlato zabeležili jasan porast, klasično ciklični produkti (među njima bakar, nafta, aluminijum, ugalj, kalaj i nikl) su relativno kasno uhvatili zamah koristeći povećanu spremnost investitora da preuzmu rizike. &Scaron;ta to znači za 2011. godinu? Očekujemo da će se poverenje u privredni oporavak odraziti u znatnom povećanju cena cikličnih produkata. Energetski sektor, koji je pro&scaron;le godine bio na poslednjem mestu po rezultatima među cikličnim sektorima, trebalo bi da se pojavi kao nesporan dobitnik u ovoj rotaciji sektora.</p>
<p><strong>Bliskoistočna previranja bi mogla da dovedu do porasta cene nafte od preko 200 USD po barelu</strong></p>
<p>"Najveći faktor nesigurnosti su politički događaji u jednom broju arapskih država. To sada jo&scaron; uvek nije u potpunosti uračunato u cenu. Ne očekujem da će se situacija smiriti u skorije vreme", analizira Ronald &Scaron;teferle, analitičar produktnih trži&scaron;ta u Erste Grupi. Pored haotične situacije u Libiji, uslovi se svakog dana pogor&scaron;avaju i u drugim značajnim zemljama proizvođačima nafte, pa se stoga ne može isključiti domino efekat. Latentne socijalne tenzije ne treba potcenjivati. Rast cene nafte podgreva nezadovoljstvo i utiče na dalji porast inflacije. Ukoliko bude daljih, čak i samo kratkotrajnih, prekida proizvodnje nafte u Libiji ili Alžiru, to bi de facto iscrpelo rezerve u Saudijskoj Arabiji. Osim toga, libijska nafta ima manji sadržaj sumpora i lak&scaron;a je od saudijske nafte, pa iz tog razloga ne može da se bez problema zameni. Saudijska Arabija nosi najveći rizik od izazivanja o&scaron;trog porasta cene nafte. Sa jedne strane, postoje sumnje da bi u najgoroj varijanti Saudijska Arabija mogla da dovoljno brzo poveća kapacitete, a sa druge strane postoji latentan rizik od blokade najvažnijih ruta za transport nafte (Hormu&scaron;kog tesnaca i Malake). Kada bi se stvorila uska grla na bilo kojoj od te dve rute, cena nafte bi porasla na vi&scaron;e od 200 USD po barelu.</p>
<p><strong>Da li će vi&scaron;e cene nafte izazvati sledeću recesiju?</strong></p>
<p>"Visoka cena nafte svakako predstavlja pretnju po privredni rast", komentari&scaron;e &Scaron;teferle. Čim cena sirove nafte po barelu trajno poraste preko 100 USD, može se pretpostaviti da će OPEC drastično povećati eksploataciju da bi se izbeglo gu&scaron;enje privrede. "Stoga smatramo da se većina rizika odnosi na porast cene nafte." Iako ponuda trži&scaron;tu jo&scaron; nije dovoljna, požar revolucije bi mogao da se dalje pro&scaron;iri i da pogura cenu nafte do novih rekordnih vrednosti, posebno u prvoj polovini godine. Analitičari Istraživačkog tima Erste Grupe u 2011. godini očekuju prosečnu cenu "brenta" od 124 USD po barelu. Op&scaron;te pravilo kaže da povećanje cene nafte od 10% snižava BDP američke privrede za oko 25 bp. Prema IEA, udeo potro&scaron;nje na naftu u 2010. godini bio je 4,1% globalnog BDP-a. Kada bi cena u 2011. godini trajno porasla preko 100 USD, koeficijent bi porastao na skoro 5%, &scaron;to predstavlja kritičan nivo za privredu. Po prosečnoj ceni od 120 USD za barel "brenta" to bi značilo 6% BDP-a, a po ceni od 150 USD udeo bi se povećao na 7,5% BDP-a. Po&scaron;to je jasno da OPEC želi da održi funkcionisanje privrede u svakom slučaju, u takvom scenariju može se pretpostaviti da bi bila povećana proizvodnja.</p>
<p><strong>Rast cena produkata u 2010. godini izazvan politikom nulte kamatne stope</strong></p>
<p>Stimulativne ekonomske mere koje su preduzele vlade i centralne banke &scaron;irom sveta i politika nulte kamatne stope gotovo globalnih razmera stajale su iza neprekidnog rasta cena produkata u 2010. godini. Stoga dalje kretanje cene nafte u velikoj meri zavisi od toga da li će Centralna banka SAD sprovesti treći program kvantitativnih olak&scaron;ica. Centralna banka SAD je mnogo puta naglasila pozitivne efekte vi&scaron;ih cena akcija. Od veće tolerancije prema riziku profitiraju i produkti. "Veoma visoka pozitivna korelacija između berze i cene nafte te&scaron;ko može da se objasni konvencionalnim modelima ponude i tražnje. Najvažniji faktor za produktne berze je verovatno postala monetarna politika", objasnio je &Scaron;teferle. Osim toga, godine pred izbore su uvek bile godine sa jasno pozitivnim tendencijama na berzama SAD. Po&scaron;to je korelacija izmeĎu akcija američkih kompanija i cene nafte snažnija nego ikada ove godine, očekuje se da ambijent za cene nafte bude pozitivan.</p>
<p><strong>Maksimum eksploatacije nafte staviće u prvi plan gas od &scaron;kriljca, koji će se eksploatisati u Poljskoj i Ukrajini</strong></p>
<p>"Uskoro ćemo kod konvencionalne nafte dostići maksimum eksploatacije", objasnio je &Scaron;teferle. "Nema sumnje da diskusije o maksimumu eksploatacije nafte predstavljaju vi&scaron;e od pukog &scaron;irenja panike." 64 zemlje su već dostigle svoj održivi maksimum eksploatacije nafte. Po viĎenju analitičara Erste Grupe, prirodni gas, a posebno gas od &scaron;kriljca, postaće fosilno gorivo budućnosti sa najbržim rastom. Budući da sagoreva čistije od uglja ili nafte, a ima i prednosti u pogledu maksimalnih limita emisije CO2, prirodni gas može lako da zameni naftu. Tokom predstojećih tri do pet godina, očekuje se da cene budu u rasponu od najmanje 7 do 10 USD po mmBTU. "Eksploatacija rezervi gasa od &scaron;kriljca u Evropi poprimiće ogroman značaj", predviĎa &Scaron;teferle. Narednih godina se očekuju energične aktivnosti istraživanja i preuzimanja, posebno u Poljskoj6 i Ukrajini. I Kina planira da vi&scaron;e nego udvostruči udeo gasa u predstojećoj deceniji. Danas se 80% tražnje za energijom pokriva ugljem, dok gas pokriva samo 1%. Očekuje se da nekonvencionalni gas igra važnu ulogu i 2020. godine bi trebalo da pokriva 30% potreba Kine za gasom. U ovom smislu, analitičari Erste Grupe vide gas &ndash; nadasve gas od &scaron;kriljca &ndash; kao jednu od najprivlačnijih investicionih mogućnosti u energetskom sektoru.</p><p>Erste Bank a.d. Novi Sad<br />
Bulevar Milutina Milankovića 11b<br />
11070 Beograd-Novi Beograd<br />
Tel: +381 (0) 11 201 5010<br />
Web: www.erstebank.rs
</p>
]]></content:encoded>
        </item>
    </channel>
</rss>
