<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!-- generator="FeedCreator 1.7.2" -->
<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">
    <channel>
        <title>PRObjave.com</title>
        <description>PRObjave.com</description>
        <link>https://www.probjave.com/</link>
        <lastBuildDate>Mon, 14 Sep 2026 00:03:20 CEST</lastBuildDate>
        <generator>FeedCreator 1.7.2</generator>
        <image>
            <url>https://www.probjave.com/images/probjave150.jpg</url>
            <title>PRObjave.com</title>
            <link>https://www.probjave.com/</link>
            <description>PRObjave.com</description>
        </image>
        <pubDate>Mon, 14 Sep 2026 00:03:20 CEST</pubDate>
        <item>
            <title>Kreativna ekonomija moguća šansa za Srbiju</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20121107_kreativna-ekonomija-moguca-sansa-za-srbiju</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/937/o/slika_5__2__copy.jpg" alt="Kreativna ekonomija moguća šansa za Srbiju" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 07. Novembar 2012. / PR Objave Najava - 
 Kreativna ekonomija može biti odgovor na ključne društvene i ekonomske probleme sa kojima se suočava naša zemlja, ocenjeno na prvom Forumu kreativne ekonomije. Forum je organizovala Grupa za kreativnu ekonomiju u saradnji sa Privrednom komorom Srbije pod pokroviteljstvom Ambasade Australije u Beogradu od 5. novembra 2012.]]></description>
            <category>Ekonomija</category>
            <pubDate>Wed, 07 Nov 2012 14:15:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20121107_kreativna-ekonomija-moguca-sansa-za-srbiju</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p><strong>Kreativna ekonomija može biti odgovor na ključne dru&scaron;tvene i ekonomske probleme sa kojima se suočava na&scaron;a zemlja, ocenjeno na prvom Forumu kreativne ekonomije.</strong> Forum je organizovala <a href="http://www.kreativnaekonomija.net/" target="_blank">Grupa za kreativnu ekonomiju</a> u saradnji sa Privrednom komorom Srbije pod pokroviteljstvom Ambasade Australije u Beogradu od 5. novembra 2012.</p>
<p>Ambasadorka Australije dr Helena Studert istakla je u svom izlaganju da joj je veliko zadovoljstvo &scaron;to je Grupa za kreativnu ekonomiju organizovala Forum i prepoznala u njemu značajne potencijale za dalji razvoj integrativnih javnih politika u ovoj oblasti, ali i bilaterarnim odnosima dve zemlje. Ona je istakla da su za novu ekonomiju bitne  kreativnost i ljudi i da su australijski kreativni sektor i privreda doživeli dinamičan razvoj zahvaljuljući tome &scaron;to je najveća pažnja australijske vlade i njenih javnih politika bila posvećena kreativnosti, stvarala&scaron;tvu i novim idejama. Prof. Dejvid Trozbi sa Makvari Univerziteta u Sidneju rekao da je tokom ovog kratkog boravaka u Srbiji, uočio značajne potencijale u kulturnom životu, otvorenim ljudima, kreativnosti, novim idejama i da veruje da prepoznavanje koncepta kreativnih industrija na nivou javnih politika i njegovo prihvatanje, i te kako može doprineti daljem razvoju ne samo kreativnog sektora u nas, već i &scaron;ire.</p>
<p>Na sesiji posvećenoj nacionalnom kreativnom sektoru predstavljeni su veoma interesantni podaci o razvojnim potencijalima kreativnog sektora u na&scaron;oj zemlji. Hristina Mikić, izvr&scaron;ni direktor Grupe za kreativnu ekonomiju, istakla je da kreativni sektor učestvuje u zaposlenosti sa 7,3%,  u bruto dodatoj vrednosti oko 10%, da 96% njegove strukture čine mala i srednja preduzeća sa 1-20 zaposlenih. U kreativnom sektoru se ostvari oko 16,8% od ukupnog godi&scaron;njeg prometa Srbije,  godi&scaron;nji rast BDV je od 7- 12%, itd. Kreativni sektor ima potencijala da bude razvojno tretiran, ali je neophodno uspostaviti niz uslova (nefinansijske i finansijske prirode) da bi se taj potencijal i ostvario. Mikićeva je istakla da glavnu prepreku razvoju kreativnog sektora danas predstavljaju javne politike koje nemaju adekvatna re&scaron;enja prilagođena specifičnostima kreativnog sektora. O tome svedoče i rezultati dobijeni analizom Grupe za kreativnu ekonomiju, koji su pokazali da je zbog neadekvatne investicione politike i politike finansiranja kreativnog sektora u periodu 2001-2009. izgubljeno oko 10% vrednosti BDV u 2009. godini, te da ukoliko u Srbiji bude nastavljena ovakva politika investicija i zapo&scaron;ljavanja u kreativnom sektoru, u 2013. godini biće ostvaren za 3,5% manji obim bruto dodate vrednosti nego &scaron;to bi se to moglo postići uz primerenije finansijske i druge mere usklađene sa specifičnostima ovog sektora.</p>
<p>Svoje viđenje na ovu temu dali su i: Prof. dr Goran Petković, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i finansija, Prof. Rikalović sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Marijeta Lazor predsednik Upravnog odbora Klastera kreativne industrije Vojvodine i Veran Matić, predsednik borda direktora B92. Nata&scaron;a Pavlović Bujas, direktorka Blumen Grupe istakla je ključnu ulogu kreativnih industrija u jačanju konkurentnosti domaće privrede i da treba dalje unapređivati i jačati odnose na relaciji kreativne industrije i tradicionalnih privrednih grana. Najavljeno je da će glavni zaključci sa Foruma biti objavljeni u strate&scaron;kom dokumentu koji će uskoro publikovati Grupa za kreativnu ekonomiju, a koji treba u krajnjem ishodu da posluži u procenjivanju mogućnosti za efikasnu primenu praktičnih re&scaron;enja u domenu javnih politika i upravljanja razvojem u kreativnom sektoru.</p><p>Blumen Group<br />
Milana Rakića 65a<br />
11000 Beograd<br />
Tel: +381 11 4082568<br />
Web: www.blumengroup.rs
<br />Kontakt:<br />
Marijana Dobrenović<br />
Funkcija: Key Account Manager<br />
Tel: +381 11 4082568<br />
Email: marijana.dobrenovic@blumengroup.rs</p>
]]></content:encoded>
        </item>
    </channel>
</rss>
